Maškare, Karneval, Poklade - običajno kostimiranje

Maškare, poklade, fašnik, poklad, mesopust, bušari, šafingari, pust, karneval – nazivi su za običaj kostimiranja u razdoblju nakon Nove godine i blagdana Bogojavljanja, do Čiste srijede ili tzv. blagdana Pepelnice.

To je vrijeme kada svatko ima priliku postati netko drugi i drugačiji od onoga što je u svakodnevnoj stvarnosti.

Majke u to vrijeme svoje male djevojčice oblače i šminkaju u prekrasne – kraljice, princeze, vile, pčelice, mačke i slične likove, a dječaci postaju supermeni, ratnici, kauboji, itd.

Podrijetlo karnevala seže do starorimskih svetkovina, u srednjem vijeku bilo je to označavanja početka nove godine i prema tradiciji birali su se jednodnevni kraljevi.

U prvobitnom značenju karnevalska tradicija je bila zaštitna – odnosno sa svrhom zastrašivanja demona, zlih sila, duhova i sl. kako bi ih se udaljilo od ljudi, stoke, kuća itd. Danas se ne naglašava toliko prvotno značenje karnevala i pokladnoga maskiranja, ali ono je i dalje u našoj blizini i prisutno.

Za sam naziv karneval postoji nekoliko tumačenja riječi:

– jedno tumačenje govori da je izvor u latinskom pokladnom uzviku “Carne vale!” Koji znači “Zbogom meso!”;

– drugo tumačenje dolazi od latinskoga “carrus navalis” što znači lađa na kolima, koja se nekada vozila po srednjoj Europi u pokladnim povorkama.

U današnje vrijeme vidljiva je razlika između gradskih i mjesnih karnevala, a ona se uglavnom vidi u tome što su gradski karnevali redovito organizirani od strane turističke zajednice, nekih udruga i slično, a u mjesnim i seoskim karnevalima se još može vidjeti i pronaći puno spontanosti i poštivanja običaja.

Danas se neki od poznatih karnevala (u Rio de Janeiru, Veneciji i nekim Hrvatskim gradovima) održavaju u točno određenim terminima i vrlo su posjećeni.

U tradicionalnim karnevalima često se ističe lik po nazivu “Karneval/Fašnik” koji je u naše krajeve prenesen iz zapadno europskih zemalja. Taj lik je obično figura osobe izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, a u različitim mjestima naziva se različitim nazivima karneval, fašnik, krnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) i slično. Uz njega se tradicionalno pojavljuju i dodatni likovi: suca, krvnika, branitelja, tužitelja i drugih grotesknih maski koje ga prate i na nekom, tradicionalno utvrđenom mjestu, izvedu “dramaturški” prikaz – suđenja tome “zlotvoru”karnevalu/ fašniku. Nakon “suđenja”, karneval/fašnik se svečano spaljuje, utapa, vješa ili spaljuje.

Ne zna se kada je ovaj običaj došao u naše krajeve, ali osim prethodnih objašnjenja tradicionalno se slavi i kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su utjelovaljene i uništavaju se u vidu osude figure Karenevala/Fašnika.

Jedna od karakteristika pokladnih, karnevalskih manifestacija je buka koju se stvara na različite načine, a proizvode je najčešće veće ili manje grupe maskiranih osoba. Poznatije karnevalske gupe koje proizvode buku u našim krajevima su: zvončari u Kastavštini, buše u Baranji, bušari u Vojvodini i Slavoniji, mačkare. Zvončari su najprepoznatljiviji po svome izgledu – jer nose kožuhe od ovčje kože, a na glavi maske s velikim nosom, raljama, jezikom, rogovima itd., u rukama najčešće drže toljage, a oko pojasa nose zvona pomoću kojih stvaraju buku.

U nekim krajevima Slavonije postoje grupne maske – “orači s plugom i sijači” koji zaoravaju seoske ulice ili dvorišta te tamo “siju”, a za taj “posao” domaćini ih nagrade. Zanimljiva je varijanta ovoga običaja u kojoj ta skupina orača i sijača obilazi plugom oko sela praveći krug, brazdu uokolo. Taj običaj ima naglašeno ratarsko značenje a tumači se kao način obrane od zaraza ljudi i blaga (životinja). Običaji slični ovome postoje i obilježavaju se u Engleskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj…

Sve to upućuje da je ovakav običaj jedna od karika u lancu europskih običaja.

Danas su u Hrvatskoj poznati i popularni gradski karnevali : u Rijeci, Samoboru, Zadru, Đakovu itd.

Maskirajte sebe i svoje najmanje članove te im približite običaje karnevala kako bi i oni nastavili prenositi stoljetnu tradiciju. Pri tome, ne zaboravite da za vrijeme održavanja karnevalskih povorki zna biti dosta hladno pa, obzirom na hladnije vrijeme, savjetujemo da kostimi i odjeća ispod kostima budu što je moguće deblji i topliji te da ne zaboravite ponijeti iiamo go bočicu s iiamo warm grijačem da možete osigurati topli pripravak ili napitak za okrijepu Vaših najmanjih maskiranih likova, jer kao što znamo oni ne smiju i ne mogu dugo čekati na njih.

Dodatne informacije

Odgovori Otkaži odgovor